Zapadni svijet izgrađen na muslimanskim inovacijama

Od konzumiranja kafe i obroka od tri slijeda, do inovacija u hirurgiji i astronomiji, brojni su izumi kojima su muslimani zadužili svijet.

Muslimansko naslijeđe u našem svijetu (1001 Inventions: Muslim Heritage in Our World) fascinantan je pregled velikih izuma i ideja koje su promijenile svijet a koje potiču od muslimana i to iz srednjeg vijeka, mračnog doba Evrope ali zlatnog doba muslimanske civilizacije.

Ova knjiga objavljene je za britanskog izdavača 2006. godine, pisali su je međunarodni stručnjaci predvođeni urednikom Salimom T. S. Al-Hassanijem, do sada je imala tri izdanja i prodata je u milion primjeraka na različitim jezicima širom svijeta. Donosimo pregled nekih od najznačajnijih izuma koji su dio naše svakodnevnice, a predstavljaju važan doprinos koji su muslimani, od Kine do Španije, dali svijetu u najrazličitijim oblastima, od kulture do nauke.

Legenda kaže da je arapski pastir zamijetio promjenu u raspoloženju svojih koza kada su brstile žbunje kafe. Skuhao je plodove biljke i nastala je prva kafa, na prostoru današnjeg Jemena.

Koncept obroka od tri slijeda koji čine “supa, potom riba ili meso te voće” donio je iz Iraka u Kordobu Ali ibn Nafi (poznatiji kao Ziryab) u 9. stoljeću, kao i kristalne čaše, izum nastao kao rezultat eksperimenata sa kristalnim stijenama. Za Ziryaba se vežu mnoga otkrića i izumi. Osim što je bio virtuoz na arapskoj lutnji oudu, instrumentu koji je preteča evropske lutnje, a kojem je dodao peti par žica, izumio je i pastu za zube, dezodorans, uveo brijanje, šišanje kose tako da otkriva vrat, kupanje ujutro i navečer, sezonsku odjeću i čitav niz drugih umotvorina.

Podovi u Evropi su bili nepokriveni dok na naš kontinent nisu doneseni arapski i perzijski ćilimi.

U vrijeme kada su se kupanje i pranje u Evropi smatrali lošim po zdravlje, muslimanima je to bio uobičajen ritual. Arapi su izumili sapun kakav danas poznajemo, od biljnih ulja sa dodatkom sode i aromatičnih ulja. Engleska je prvi šampon upoznala zahvaljujući muslimanima.

Ideja modernog bankarstva začeta je u arapskom svijetu. U 9. stoljeću, ne želeći prenositi novac preko nesigurnog područja, muslimanski biznismen je u Kini unovčio ček koji je izdala njegova banka u Bagdadu.

500 godina prije Galileja, muslimanski astronomi su znali da je Zemlja okrugla. Astronom Ibn Hazm je u 9. stoljeću kazao da je sunce uvijek okomito na neku određenu tačku na Zemlji. On i njegove kolege predvidjeli su i gotovo tačan opseg Zemlje, pogriješivši za manje od 200 km u svojim proračunima, u odnosu na savremene. Al-Idrisi je donio prvi globus na tlo Evrope, na Siciliju 1139. godine. Arapski izum je i astrolab.

Evropa je vrtove koristila isključivo za uzgoj povrća i začina a Arapi su proširili ideju vrta kao oaze meditacije i ljepote, u Španiji u 11. stoljeću. Omiljeno cvijeće bili su karanfili i tulipani.

Šah kakav danas igramo, unaprijeđena je verzija igre koju su u Perziji igrali prije 10. stoljeća.

Uprkos onome što ste učili u školama, vakcine nije izumio Pasteur već ih je u Evropu iz Istanbula 1724. godine donijela žena engleskog ambasadora. Djeca u Turskoj vakcinisana su protiv malih boginja najmanje 50 godina prije zapadnjaka.

Arapski brojevi kakve danas poznajemo i koristimo prvi put se spominju i koriste u radovima arapskih matematičara oko 825. godine. Muslimanima pripada zasluga što čovječanstvo danas koristi algoritme, od njih smo preuzeli veliki dio teoretskih znanja iz trigonometrije i algebre, kao i samu riječ algebra.

Prvi piloti nisu bila braća Wright. Hiljadu godina prije njih, muslimanski pjesnik, astronom, muzičar i inžinjer Abbas ibn Firnas u nekoliko je navrata pokušao konstruirati napravu za letenje. Godine 852. koristio je tkaninu razapetu na drveni okvir što se danas smatra prvim padobranom. Imao je 70 godina kada ga je naprava izrađena od svile i orlovog perja održala u zraku punih 10 minuta nakon što se otisnuo sa litice. Učinilo ga je to prvim pilotom u istoriji.

Stari Grci su vjerovali da ljudsko oko emitira svjetlost (poput lasera) i da tako vidimo a muslimanski matematičar iz 10. stoljeća shvatio je da svjetlost zapravo ulazi u oko i omogućava stvaranje slike. Astronom i fizičar Ibn al-Haitham izumio je prvu kameru i primijetio da što je rupica kroz koju svjetlost ulazi manja, to je slika na kameri oštrija.

Muslimanski hirurg iz 10. stoljeća al-Zahrawi izradio je većinu modernih hirurških instrumenata koji se i danas koriste poput skalpela, pila ili finih makaza za operacije očiju. U 13. stoljeću jedan drugi muslimanski ljekar Ibn Nafis napravio je shemu cirkulacije krvi u ljudskom organizmu. Muslimanskim ljekarima trebamo zahvaliti za anestetička sredstva, kao i za liječenje katarakte metodom ekstrakcije pomoću šuplje igle, koja se i danas koristi.

Prva vjetrenjača konstriurana je 500 godina prije nego je prva sagrađena na tlu Evrope. Jedini način preživljavanja u pustinji bilo je navodnjavanja pomoću vjetra. Godine 634., muslimanski izumitelj je sagradio prvu vjetrenjaču koja je koristila jedini izvor energije koji je arapska pustinja mogla ponuditi – vjetar, koji je uporno puhao mjesecima. Prva vjetrenjača je imala 6 ili 12 jedara prekrivenih platnom ili palminim lišćem.

Muslimani su izumili i razvili kompleksne sisteme navodnjavanja, bili su sposobni transportirati vodu na velike udaljenosti. Sistem povezanih izvora u oblik slova “L” formirao je kompleksne podzemne tunele (qanat). Voda je transportovana ispod zemlje kako bi se spriječilo isparavanje, a sami tuneli su imali otvore za ventilaciju, što je pomoglo i protoku vode kroz tunel. Qanati su u upotrebi i danas. Osim toga, muslimani su zaslužni za brojne druge izume kao što su vodenice, pumpe i brane.

Prvi univerzitet u Evropi utemeljen je krajem 11. stoljeća u italijanskom gradu Salernu nakon dolaska Konstantina Afrikanca koji iz rodnog Tunisa donosi veliku kolekciju knjiga koje je preveo na latinski. Dva su razloga dovela do pojave univerziteta u Evropi: ogroman pothvat prevodilaca iz Toleda i povratak templara iz krstaških pohoda tokom kojih su “otkrili” univerzitete u muslimanskom svijetu. Konstantin Afrikanac je donio knjige iz škole džamije al-Qayrawan, a većim dijelom su bile knjige iz medicine. Nakon toga, kao svojevrsna podružnica Salerna u francuskom gradu Montpellieru formiran je univerzitet na kojem se izučavala muslimanska medicina i astronomija. Početkom 12. stoljeća centar zapadnoevreopske intelektualne moći seli se u Pariz.

Džamija Ibn Tuluna u Kairu, prva je organizirana bolnica koja je nudila besplatan tretman i lijekove pacijentima, bez obzira na stalež i platežnu moć. Ideja bolnice je bazirana na obavezi muslimana da pomažu bolesnima bez obzira ko su.

Arhitektura je oblast u kojoj su muslimani dali nesaglediv doprinos. Mnoge velebne katedrale ne bi bile moguće bez muslimanskih izuma u arthitekturi jer su muslimani izmislili, između ostalog, različite vrste lukova koji su omogućili izgradnju svodova kompleksnih građevina širom Evrope.

Na kioske smo naviknuti bez obzira da li živimo u Beču, Londonu ili New Yorku. Jedan od najpoznatijih ranih kioska je Cinili Koshk iz palate Top Kapi u Istanbulu, a izgradio ga je 1437. sultan Mehmed Fatih. Drugi najpoznatiji model kioska je bagdadski Koshk koji je takođe u Top Kapiju (1638-1639) podigao sultan Murat IV. Oba su bila natkrivena kupolom i oba modela predstavljaju osnovu na kojoj su nastali ljetnikovci.

Ovo su samo neke od preko hiljadu značajnih muslimanskih inovacija na kojima je izgrađen moderni svijet i Zapadna civilizacija.