Venecijansko bijenale arhitekture ponovo bez Bosne i Hercegovine

Nenadležno i neodgovorno Ministarstvo civilnih poslova se i ove godine potrudilo da Bosna i Hercegovina ne bude predstavljena u Veneciji.

Na 16. međunarodnoj izložbi arhitekture poznatijoj kao Venecijansko bijenale arhitekture, koje predstavlja presjek savremenih dometa arhitekture i jedan je od najprestižnijih kulturnih događaja svjetskih razmjera, među 63 zemlje učesnice bit će zastupljene sve zemlje regije osim Bosne i Hercegovine.

Svaka od zemalja, a ove godine na Bijenalu po prvi put sudjeluju čak i zemlje poput Vatikana, Saudijske Arabije, Pakistana, Libana, Gvatemale, Antigue i Barbude, imat će nacionalne paviljone na tradicionalnim lokacijama Giardina, venecijanskih vrtova, i Arsenala, nekadašnjeg kompleksa brodogradilišta i skladišta, te drugim lokacijama u centru gradu.

Bosna i Hercegovina od svoje nezavisnosti niti jednom nije učestvovala na Venecijanskom bijenalu arhitekture, a neće ni ove godine jer je podršku države, koja treba stati iza projekta da bi bio predstavljen u Veneciji, gotovo nemoguće dobiti. 

Na prošlom Bijenalu, 2016. godine, u okviru pratećeg programa, švicarski Urban-Think Tank iz Ciriha, čiji je jedan od saradnika i Sarajlija Haris Piplaš, predstavio je u Veneciji projekat i izložbu pod nazivom "Sarajevo Now: People's Museum", konceptualni urbani i arhitektonski projekat za Historijski muzej Bosne i Hercegovine (maketa sa izložbe može se pogledati u muzeju u Sarajevu). Taj projekat nije podržala država Bosna i Hercegovina, ali jesu Švicarski državni sekretarijat za ekonomska pitanja (SECO), Švicarska nacionalna naučna fondacija (SNSF), ETH Cirih i Arhitektonski muzej TU Minhen, te Matica Bosne i Hercegovine (bosanska dijaspora u Švicarskoj).

Prije nekoliko godina Elša Turkušić-Jurić, docentica sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, u okviru pratećeg programa Bijenala održala je prezentaciju o mladim arhitektima, i tu otprilike završava veza Bosne i Hercegovine i ovog prestižnog umjetničkog događaja.

"Volja i incijativa od struke postoji, ali podrška od države ne, a ona mora postojati da bismo imali svoj nacionalni paviljon", kaže Turkušić-Jurić.

Jedna od učesnica na spomenutom projektu "Sarajevo Now" bila je i Senka Ibrišimbegović, sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu koja od 2013. godine pokušava ispred Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine zajedno sa kolegama iz Saveza arhitekata Republike Srpske privoljeti državu da podrži učešće naše zemlje na Bijenalu.

U svim ostalim zemljama se zna u čijoj je nadležnosti predstavljanje države na Bijenalu, samo je bosanskohercegovačkim vlastima to već godinama nepoznanica. Praksa ostalih zemalja je raspisivanje javnog poziva za prijavu projekata, u Hrvatskoj to čini Ministarstvo kulture, u Srbiji Ministarstvo kulture i informisanja, u Crnoj Gori Ministarstvo održivog razvoja i turizma, dok u Bosni i Hercegovini Ministarstvo civilnih poslova zahtijeva mišljenja nadležnih entitetskih ministarstava prije nego se izjasni, a entitetska ministarstva daju ili načelnu podršku, kao u slučaju Federalnog ministarstva kuture, ili odgovornost prebacuju s jednog ministarstva na drugo, kao u slučaju Ministarstva prosvjete i kulture i Ministarstva za prostorno uređenje Republike Srpske. 

Dok sve druge zemlje regije predstavljanju svojih država pridaju veliki značaj, kako je moguće da jedino Bosna i Hercegovina od svih zemalja bivše Jugoslavije ne nalazi interes u ovom velikom događaju? Ili jednostavno, kako kaže Ibrišimbegović, "namjerno izbjegavaju manifestacije i predstavljanje bilo čega pozitivnog u ime države Bosne i Hercegovine". Ili nema novca? To uvijek zvuči kao dobar izgovor ali gotovo je u pravilu samo izgovor.

Evo primjera – Bosna i Hercegovina je posredstvom Ministarstva civilnih poslova samo prošle godine u okviru javnog poziva za sufinansiranje projekata institucija kulture dodijelila vjerskim institucijama najmanje 529.000 KM. Dakle novac je pod plaštom kulture dodijeljen različitim župama, medžlisima, crkvenim opštinama i samostanima. (Više ovdje

Poređenja radi, Hrvatsku će učešće na Bijenalu i paviljon od 70 m2 ove godine koštati oko 197.000 KM (760.000 kn), Crna Gora je za izložbu i paviljon od cca 100 m2 izdvojila 285.000 KM (146.000 EUR) dok je Srbija za prošlo Bijenale izdvojila 330.000 KM (20 miliona dinara), a tadašnji ministar Ivan Tasovac je tada kazao: "Stvar je prestiža kako će se jedna zemlja predstaviti na Bijenalu, reč je o nekoj vrsti umetničke olimpijade, jer su tu uperene oči celoga sveta." 

Tako će 26. maja kada se Bijenale otvara, sve zemlje bivše Jugoslavije biti predstavljene na Izložbi arhitekture i ponosno predstaviti svoje projekte u nacionalnim paviljonima, osim, opet, naše zemlje. Sloveniju će na Bijenalu predstavljati Muzej za arhitekturu i dizajn koji je osmislio dvije instalacije pod naslovom Živjeti s vodom (Živeti z vodo), Srbiju će predstavljati projekat Slobodna škola je slobodan prostor autorskog tima arhitekte Branka Stanojevića, iz Hrvatske dolazi projekat Oblak Pergola / Arhitektura gostoljubivosti Brune Juričića i njegovog tima, Kosovo je pripremilo projekat CITYisEVERYWHERE, Makedonija zajednički projekat makedonskih i italijanskih umjetnika naslova Freeingspace dok će međunarodni tim Crne Gore pod vodstvom hrvatskog arhitekte Krešimira Rogine predstaviti projekat Čovjek pod kišobranom odnosno Wo/man under umbrella

Tema ovogodišnje izložbe koju su osmislile kuratorice Bijenala, arhitektice Yvonne Farrell i Shelley McNamara, direktorice kompanije Grafton Architects sa sjedištem u Dublinu, je slobodan prostor/freespace a izložba će za posjetioce biti otvorena do 25. novembra. Simboličan datum za nas, Bosance i Hercegovce! Tradicionalno ostajemo izvan svjetskih tokova i trendova, mimo svijeta, tamni vilajet.