Madridski Prado se pridružio brojnim svjetskim muzejima koji čine vidljivijim djela velikih umjetnica iz prošlosti.
Madridski muzej Prado obilježit će svoju 200. godišnjicu velikom izložbom na kojoj će se naći i djela nepravedno zanemarenih renesansnih umjetnica Sofonisbe Anguissola i Lavinije Fontana.
Historiju umjetnosti uglavnom su obilježili radovi muškaraca, dok je doprinos žena umjetnosti često prešućivan. Prado je jedan od muzeja koji mijenja ovu praksu i upoznaje javnost sa manje poznatim imenima i radovima umjetnicam koji svojom kvalitetom ne zaostaju za radovima njihovih muških kolega. Predstavljanje ili podsjećanje na važne umjetnice iz prošlosti, dio je globalnog trenda vodećih svjetskih muzeja, kojem se priključio i Prado kao jedan od najvećih i najznačajnijih muzeja Evrope i svijeta.
Izložba “Museo del Prado 1819-2019” bit će otvorena krajem novembra a posjetioci će je moći pogledati do oktobra naredne godine a na ovoj velikoj izložbi uz “alfa mužjake” odnosno Rembrandta i Velázqueza, kako ih je nazvao Artnet, bit će predstavljeni i radovi pionirki iz 16. stoljeća – Sofonisbe Anguissola nekadašnje dvorske slikarke španskog kralja Filipa II i Lavinije Fontana koja se smatra prvom profesionalnom umjetnicom.
Lavinia Fontana (1552, Bolonja-1614, Rim) bila je jedan od najznačajnijih portretista Bolonje kasnog 16. stoljeća i među prvim ženama koje su dobijale narudžbe za velike formate finansirane javnim novcem. Fontanini radovi odlikovali su se živim bojama i umjetnica je veliku pažnju posvećivala detaljima na odjeći i nakitu. 1577. godine udala se za slikara Giana Paola Zappija koji je postao njen pomagač i agent te je neke od radova potpisivala i bračnim prezimenom. Zahvaljujući umjetnosti, izdržavala je porodicu i svojih 11 djece.
L. Fontana, Portret Laure Gonzaga u zelenom, ulje na platnu, oko 1580.
Za razliku od nje, Sofonisba Anguissola (1532, Cremona-1625, Palermo), prva umjetnica koja je stekla međunarodnu reputaciju, za svoj rad nikada nije bila plaćena. Rođena u aristokratskoj porodici, smatralo se neprimjerenim da prima honorare, ali je za svoje slike rado primala darove u nakitu i odjeći, piše Artnet. Njeni radovi često su pripisivani njenim muškim kolegama poput Tiziana i Leonarda da Vincija. Naslikala je 12 autoportreta u vrijeme kada to nije bila uobičajena forma umjetničkog izražaja; tek u narednom stoljeću Rembrandt će postati prvi slikar koji je autoportretu posvetio dobar dio svog opusa.
Sam Michelangelo ohrabrivao je Sofonisbu da slika, a njena slava ponovno je “otkrivena” sedamdesetih godina prošlog stoljeća sa jačanjem feminističkog pokreta i danas se smatra važnom umjetnicom svog vremena.
S. Anguissola, Šahovska igra (sestre umjetnice), ulje na platnu, 1555.