O lijepa, o draga, o slatka slobodo medija

Prema izvještaju Reportera bez granica, od 180 zemalja, Norveška na prvom, Sjeverna Koreja na posljednjem a Bosna i Hercegovina na 62. mjestu. 

U aktuelnom izvještaju Reportera bez granica o slobodi medija u svijetu, situacija je slična kao i prethodne godine, odnosno identična u slučaju prvog i posljednjeg mjesta. Od ukupno 180 zemalja, i ovaj put je Norveška na prvom, a Sjeverna Koreja na posljednjem mjestu.
 
SAD i Velika Britanija su na 45. odnosno 40. mjestu, dok je Turska pri samom dnu na 157. mjestu zadržavajući nimalo laskavu titulu “najvećeg zatvora za novinare” na planeti.
 
U regionu je najbolje stanje u medijima u Sloveniji koja je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta pa je sada na 32., a najgore stanje je u Crnoj Gori i Makedoniji, koje zauzimaju 103, odnosno 109. mjesto. Srbija je na čelu sa predsjednikom Vučićem pala za čak deset pozicija, što je jedan od najdramatičnijih padova u protekloj godini, posebno imajući u vidu ionako lošu poziciju te trenutno zauzima 76. mjesto.
 
Ostale zemlje nastale raspadom Jugoslavije bilježe blagi i relativan napredak u odnosu na prethodnu godinu tako da su nešto bolje rangirane.
 
1. Norveška
32. Slovenija
40. Velika Britanije
45. Amerika
62. Bosna i Hercegovina
69. Hrvatska
76. Srbija
78. Kosovo
103. Crna Gora
109. Makedonija
157. Turska
180. Sjeverna Koreja
 
 
NORVEŠKA - Skoro pa bez greške
 
Članak 100 norveškog ustava iz 1814. godine pripremio je tlo za slobodu medija. Danas su mediji slobodni i novinari ne podliježu cenzuri ili političkom pritisku. Nasilje nad novinarima i medijima je rijetko, iako su neki mediji posljednjih godina dobijali prijetnje od islamistički fundamentalista. Zakon o vlasništvu u medijima, odnosno zakon protiv koncentracije vlasništva iz 1997. godine, koji zabranjuje medijskim grupama da posjeduju više od 40% dionica u bilo kojoj televizijskoj i radijskoj kući ili novinama, ukinut je 2016. godine jer se smatra da nije u stanju odgovoriti na brzi razvoj medija. Zamijenjen je zakonom o transparentnosti vlasništva nad medijima koji je manje restriktivan i reguliran je zakonom o konkurenciji. Norveška agencija nadležna za medije Mediatilsynet i tijela za zaštitu tržišnog natjecanja moraju raditi zajedno kako bi osigurali medijsku raznolikost. Nova koalicijska vlada sačinjena od konzervativnih snaga smanjila je subvencije za medije u budžetu koji je predstavila u oktobru 2017. To će najviše pogoditi niskotiražne i regionalne novine koje pokušavaju preživjeti u sve konkurentnijem okruženju.
 
1 mjesto World Press Freedom Indexa 2018
nepromijenjena pozicija u odnosu na Index 2017

 

SLOVENIJA - Česti sudski procesi
 
Pritisak međunarodnih nevladinih organizacija koje brane prava novinara nije imao utjecaja na medijsku klimu u Sloveniji 2017. godine. Kleveta se još uvijek kriminalizira, a poznati političari često tuže novinare i medijske kuće narušavajući im tako javni ugled. Pod "pravom na ispravak" u Zakonu o masovnim medijima iz 2006., svatko tko se osjeća oštećen ili uvrijeđen novinskim člankom može zahtijevati objavljivanja ispravke na istoj poziciji u novinama. Koncentracija medijskog vlasništva slabi pluralizam i potiče autocenzuru među novinarima. Najavljeno preuzimanje dva vodeća TV kanala od strane jedne od glavnih regionalnih internetskih i telekomunikacijskih kompanija predstavlja dodatnu prijetnju medijskom pluralizmu kroz stvaranje strukture koja je blizu monopola.
 
32. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
napredak od 5 pozicija u odnosu na Index 2017

 

VELIKA BRITANIJA - Zabrinjavajući trend
 
Nastavak snažnog pritiska na medije (često uime nacionalne sigurnosti) doveo je do toga da Velika Britanija zadrži svoj status jedne od najgorih zapadnoeuropskih zemalja u indeksu svjetske slobode medija. Vlada je počela provoditi “Investigatory Powers Act” - najekstremniji zakon o nadziranju i praćenju u istoriji Velike Britanije - s nedostatnim zaštitnim mehanizmima za zviždače, novinare i njihove izvore. Državni sekretar Amber Rudd je više puta prijetio ograničavanjem alata za enkripciju aplikacija kao što je WhatsApp i najavio planove kriminalizacije ponovljenog gledanja ekstremističkih sadržaja.
 
Obje stranke, Konzervativna i Laburistička, ograničile su pristup novinara događajima u okviru predizbornih kampanja uoči izbora u junu 2107., a politička urednica BBC-a Laura Kuenssberg primila je brojne prijetnje, što je rezultiralo angažmanom tjelesnih čuvara kako bi izvještavala sa konferencija Laburističke stranke.
 
Offshore odvjetničko društvo Appleby tužilo je BBC i The Guardian zbog narušavanja povjerljivosti izvora u slučaju Paradise Papers, čineći ih jedinim medijima koji su završili na sudu od ukupno 96 medija u 67 zemalja koji su analizirali odnosno izvještavali o slučaju Paradise Papers.

40. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
nepromijenjena pozicija u odnosu na Index 2017

 

SAD - Trump pogoršava stanje medijskih sloboda
 
Američka sloboda medija, koju garantira Prvi amandman Ustava iz 1787. godine, predmetom je povećanog broja napada u nekoliko posljednjih godina, a prva godina mandata Donalda Trumpa potaknula je daljnje smanjenje prava novinara na izvještavanje. Trump je u nizu verbalnih napada na novinare proglasio medije "neprijateljima američkog naroda", pokušao je blokirati pristup Bijeloj kući nekim medijima, a rutinski koristi izraz "lažne vijesti" kao odmazdu za kritičko izvještavanje. Čak je pozvao i na ukidanje dozvola za emitiranje određenim medijima. Nasilna anti-press retorika sa najviših nivoa američke vlade povezana je s povećanjem broja kršenja sloboda medija na lokalnom nivou, jer novinari rizikuju uhićenje radi izvještavanja sa prosvjeda ili zbog pokušaja postavljanja pitanja državnim dužnosnicima. Reporteri su čak bili izloženi fizičkim napadima na poslu. Čini se da je Trump-efekat samo pojačao lošu klimu slobode medija koja je prethodila njegovom mandatu. Zviždači riskiraju tužbe po osnovu Zakona o špijunaži, ako dojavljuju informacije od državnog interesa medijima, dok još uvijek nema saveznog "zakona o zaštiti" koji jamči pravo novinara na tajnost njihovih izvora. Novinari i njihova oprema i dalje se pretražuju na granici SAD-a, dok nekim stranim novinarima još uvijek nije dopušteni ulazak u SAD nakon što su izvještavali o osjetljivim temama poput kolumbijske afere FARC ili Kurdistana.
 
45. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
nazadak od 2 pozicije u odnosu na Index 2017
 
Posjetite američki Press Freedom Tracker

 

BOSNA I HERCEGOVINA - Vraćanje na retoriku iz prošlosti
 
Polarizirana politička klima obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, nije povoljno okruženje za slobodu medija. Uredničke politike odražavaju etničke podjele, a govor mržnje postaje sve očitiji. Novinari bivaju napadnuti zbog svoje etničke pripadnosti, kao i zbog onoga što pišu. Tužbama protiv klevete političari često pokušavaju zastrašiti novinare i spriječiti ih da rade svoj posao. Koncentracija vlasništva nad medijima je izvor zabrinutosti, osobito jer vlasništvo nije transparentno. Uvjeti zapošljavanja za novinare nesigurni su: angažirani su ugovorima na kraće vrijeme i slabo su plaćeni.
 
62. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
napredak od 3 pozicije u odnosu na Index 2017

 

HRVATSKA - Skromni napredak
 
Novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često su podvrgnuti uznemiravanju. Kleveta je kriminalizirana i vrijeđanje "Republike, njenih simbola, nacionalne himne ili zastave” kažnjivo je do tri godine zatvora. Još gore, "ponižavajući" medijski sadržaji kriminalizirani su od 2013. godine. Miješanje Vlade u rad javnog emitera HRT-a, nastavlja biti realan problem i ograničava medijsku nezavisnost. HRT je evidentno pod političkim pritiskom. Interesne skupine pokušavaju utjecati na uređivačku politiku kuće i njen menadžment. U zajedničkom posjetu u siječnju 2018. godine, Reporteri bez granica i ostale međunarodne nevladine organizacije za slobodu medija saznale su da je došlo do blagog poboljšanja situacije. Također su odali priznanje policiji, koja je povećala broj hapšenja u slučajevima fizičkog nasilja nad novinarima. Fizički napadi, uz prijetnje i cyber-nasilje, i dalje su veliki problem novinarima u Hrvatskoj.
 
69. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
napredak od 5 pozicija u odnosu na Index 2017

 

SRBIJA - Evropa je još uvijek daleko
 
Tokom mandata Aleksandra Vučića, Srbija je postala zemlja u kojoj je nesigurno biti novinar. To je očito zbog alarmantnog broja napada na novinare koji nisu istraženi, riješeni ili kažnjeni, te agresivne prljave kampanje koju su vladini mediji orkestrirali protiv novinara. Srbija želi ući u Europsku uniju, ali za sada uopšte ne ispunjava EU standarde slobode medija. Ovo je jasno iz iskustava novinara koji rade na terenu. Neki hrabri novinari i dalje pokrivaju opasne teme poput kriminala i korupcije, ali njihove priče obično objavljuju samo online mediji s ograničenim dosegom. Sprega političara i medija, visoka koncentracija vlasništva i nedostatak pluralizma u štampanim medijima, tv i radio emiterima također su izvor zabrinutosti.
 
76. mjesto World Press Freedom Indexa 2018.
nazadak od 10 pozicija u odnosu na Index 2017

 

KOSOVO - Političko uplitanje
 
Kosovski mediji pate od neposrednih i indirektnih političkih uplitanja, finansijskih pritisaka i pretjerano koncentriranog vlasništva. Novinari koji kritiziraju kosovske vlasti često se optužuju da su "izdajnici" ili "srpski simpatizeri". Nekoliko dana nakon potvrde njegove koalicijske vlade u septembru 2017., premijer Ramush Haradinaj opisao je novinare kao "nepismene" i savjetovao im da se "vrate u školu". Dva vodeća istraživačka novinara fizički su napadnuta nakon kritiziranja članova vlade i njihovih bliskih saveznika. Etničke podjele osobito su vidljive u medijima, gdje pripadnici albanske većine rijetko rade zajedno sa pripadnicima srpske manjine. Trenutna vlada se ipak čini spremnija za razgovore sa novinarima i uopšte medijima, za razliku od dvije prethodne vlade, koje su bile bitno manje otvorene za dijalog.
 
78. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
napredak od 4 pozicije u odnosu na Index 2017

 

CRNA GORA - Javni mediji pod pritiskom
 
Vlasti su pojačale pritisak na javnu televiziju RTCG da promijeni svoju nezavisnu uređivačku politiku, i postavljaju pristaše vladajuće stranke DPS na ključne pozicije u RTCG. Novinari su uznemiravani i ugroženi od vlasti. Nijedan od fizičkih napada na novinare prethodnih godina nije kažnjen. U nekim slučajevima, tužitelji su vršili pritisak na novinare da otkriju svoje izvore. Autocenzura i sigurnost su i dalje glavni izazovi. Kleveta je dekriminalizirana od 2011., ali tužbe protiv nezavisnih novinara i medija su česte. Mediji se također moraju nositi sa velikim ekonomskim teškoćama. Većina državnih agencija podupire vladine medije plaćenim oglašavanjem. Jovo Martinović, istraživački novinar optužen je za krijumčarenje droge, uvjetno je pušten početkom 2017. godine, ali još uvijek čeka ishod suđenja.
 
103. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
napredak od 3 pozicije u odnosu na Index 2017

 

MAKEDONIJA - Blago poboljšanje
 
Sistematski napadi na slobodu medija bili su konstantna desetljeća vladavine Nikole Gruevskog i njegove VMRO stranke. To je konačno završen kada je VMRO izgubio izbore u junu 2017. godine. Tokom deset godina premijer Gruevski je uspostavio nivo kontrole medija bez premca na Balkanu, a mnogi vodeći opozicioni mediji morali su prestati s radom. Trenutno, nacionalni RTV servis još uvijek služi VMRO-u. Pad "režima" Gruevskog doveo je do blagog smanjenja kontrole vlasti nad medijima, ali je još uvijek prerano da bismo bili sigurni u namjeru vlade da insistira na trajnom poboljšanju situacije. Nije došlo do značajnih promjena u ekonomskoj situaciji novinara, uglavnom su loše plaćeni i nemaju sigurno radno mjesto.
 
109. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
napredak od 2 pozicije u odnosu na Index 2017
 

TURSKA - Masovni progoni
 
Lov na vještice koji je vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana pokrenula protiv kritičara medija došao je do svog vrhunca nakon neuspjelog državnog udara u julu 2016. godine. Vanredno stanje je omogućilo vlastima da jednim potezom uklone desetke medijskih kuća, smanjujući pluralizam na svega nekoliko niskotiražnih medija. Turska je i dalje najveći zatvor na svijetu za profesionalne novinare, a novinari provode više od godine u zatvoru prije suđenja, dok dugotrajne zatvorske kazne postaju nova norma – u nekim slučajevima novinari su osuđeni na doživotni zatvor bez mogućnosti pomilovanja. Zatočenim novinarima i zatvorenim medijima negira sa pravo na bilo kakvo obnavljanje procesa. Pod vlašću sadašnjeg predsjednika, vladavina zakona je samo uspomena koja blijedi. Čak se i ustavnosudska rješenja više ne provode automatski. Cenzura internet stranica i društvenih mreža također je dosegla neviđenu razinu.
 
157. mjesto World Press Freedom Indexa 2018
nazadak od 2 pozicije u odnosu na Index 2017
 
 
SJEVERNA KOREJA - Na dnu
 
Sjeverna Koreja i dalje se nalazi na posljednjem mjestu. Na čelu s Kim Jong-unom od 2012., totalitarni režim drži svoje građane u stanju neznanja. Široku upotrebu mobitela, uključujući i pametne telefone, pratile su tehničke mjere koje režimu daje gotovo potpunu kontrolu nad komunikacijama i prenosom podataka na nacionalnom nivou. Građani Sjeverne Koreje i dalje mogu biti zatvoreni u koncentracioni logor zbog gledanja, čitanja ili slušanja stranih medija. Korejska centralna novinska agencija (KCNA) je jedini dopušteni izvor službenih vijesti za medije u zemlji. Načelno, korejske vlasti pokazuju veću fleksibilnost prema međunarodnim medijima, uslijed čega više stranih novinara izvještava o službenim događajima. U septembru 2016. godine agencija France-Presse je čak otvorila i ured u partnerstvu s KCNA-om, na isti način kao i Associated Press 2012. godine. U stvarnosti, režim nastavlja provoditi pedantnu kontrolu nad informacijama dostupnim stranim medijima.
 
180 mjesto World Press Freedom Indexa 2018
nepromijenjena pozicija u odnosu na Index 2017

 

Izvor: Reporteri bez granica, WPFI 2018