Pristrasno izvještavanje tokom kampanje

"Ne možemo tvrditi da su mediji, a posebno javni servisi, pružili dovoljno informacija građanima, a koje bi im omogućile informisan izbor.“

Pristrasnost u izvještavanju, nedovoljna zastupljenost kandidatkinja i dominantna prisutnost izabranih zvaničnika i stranaka u vlasti u medijskim sadržajima, neke su od karakteristika predizborne kampanje u medijima u Bosni i Hercegovini, pokazuju preliminarni rezultati monitoringa medija.

Monitoring je provođen na uzorku od 30 privatnih i javnih medija (5 štampanih, 15 elektronskih i 10 informativnih portala), u periodu od 7. septembra do 10. oktobra 2018. godine, kako bi se utvrdilo da li i u kojoj mjeri mediji doprinose da građani naprave informisan izbor te da li izvještavaju u interesu političkih subjekata ili u interesu građana.

„Prema pokazateljima monitoringa, ne možemo tvrditi da su mediji, a posebno javni servisi, pružili dovoljno informacija građanima, a koje bi im omogućile informisan izbor“, kazala je dr. Lejla Turčilo, autorica metodologije i preliminarnog izvještaja monitoringa, i dodala kako je neprikladan govor bio prisutan u relativno malom procentu u samim medijskim sadržajima, ne računajući komentare posjetitelja na news portalima.

Kvalitativna analiza podataka dobijenih kroz monitoring medija pokazala je dva oblika medijske pristrasnosti prema političkim subjektima. Blaga pristrasnost podrazumijevala je korištenje afirmativnog jezika i nesrazmjerno pravo na odgovor kroz neproporcionalno predstavljanje političkih subjekata, odnosno favorizovanje određenih političkih subjekata.

„Otvorenu pristrasnost je bilo lakše analizirati jer ju karakteriziraju promotivni prilozi političkih partija, uokvirivanja i spinovanja te maskiranje funkcija sagovornika“, istakao je istraživač mr. Borislav Vukojević.

Neprikladan govor bio je jedna od podtema analiziranih u okviru monitoringa medija i zabilježen je pad njegovog udjela u izbornim sadržajima (8,3%) u odnosu na prethodne kampanje.

„Nosioci neprikladnog govora su uglavnom bili nemedijski akteri, odnosno politički subjekti i predstavnici, a primjetan je trend izostanka reakcije novinara na neprikladan govor naročito u živim emisijama“, dodao je Vukojević.

Kad je riječ o kandidatkinjama, u monitorisanom izbornom sadržaju prisutne su u 15% slučajeva, što govori da su značajno podzastupljene. Odnos medija prema kandidatkinjama je bio uglavnom neutralan.

Tri najčešće prisutna politička subjekta u medijskih sadržajima koji su analizirani su političke partije SDA, SNSD i HDZ, dok novi subjekti političke scene u BiH imaju značajno manje prilike i prostora za pojavljivanje u medijima. Velike i etablirane partije koje već participiraju u vlasti imale su najveći prostor u medijima, što se objašnjava i činjenicom da su njihovi članovi nosioci javnih funkcija.

Mediji su se zadržali na pukom prenošenju aktivnosti političkih subjekata. Novinari su uglavnom autori priča vezanih za izbore, uz manji udio prenošenja saopćenja političkih subjekata (5,6%). U 53,55% sadržaja novinari su potpisani kao autori tekstova ili priloga, dok u nešto manje od trećine sadržaja autorstvo uopće nije navedeno.

Od analiziranih 22.566 sadržaja u medijima, objavljenih tokom izborne kampanje, izbornih sadržaja bilo je 5.290, odnosno 23%. Na javnim servisima se ovaj procenat kretao u rasponu od 1 do 3%, dok je u sadržajima privatnim medijskih kuća bilo 5-6% izbornih sadržaja.

Monitoring medija provodio je konzorcij BH novinari – Boram i Koalicija Pod lupom, u okviru projekta BASE koji finansiraju EU i USAID.