Pola milenija nakon Leonarda

Danas, 2. maja, navršava se 500 godina od smrti genija renesanse.

Prije tačno pola milenija, 2. maja 1519. godine, u Amboiseu u dolini rijeke Loare umro je Leonardo di ser Piero da Vinci. Legenda kaže da je izdahnuo na rukama 24-godišnjeg francuskog kralja Françoisa I iako historijski izvori tvrde da je kralj bio udaljen najmanje dan jahanja. Da Vinci je, sasvim je izvjesno, preminuo u svojoj sobi u malom dvorcu Clos Lucé, sahranjen je po vlastitoj želji u crkvi sv. Florentina, uništenoj tokom Francuske revolucije te danas počiva u Kapeli sv. Huberta u Amboiseu.

Leonardo je posljednje godine života proveo na dvoru Françoisa I na čiji je poziv i stigao u Francusku u poznoj fazi života, zajedno sa svojom imovinom, “nezavršenim” slikama i brojnim rukopisima.

To je i razlog da je Mona Lisa zajedno sa još nekoliko Da Vincijevih remek-djela ostala u Francuskoj a renesansni umjetnik je razlog, ili barem povod, aktuelnih nesuglasica između Francuske i Italije u vezi uvjeta pozajmljivanja djela velikog umjetnika i mjesta centralnog obilježavanja godišnjice njegove smrti.

Danas će u dolini Loare zvanično otpočeti obilježavanje 500 godina od smrti Da Vincija a francuski i italijanski predsjednici će, kako bi izmirili nesuglasice, obići Ambroise, Clos Lucé i Chambord te će te znamenite građevine danas biti nedostupne posjetiocima.

Brojni gradovi, galerije i muzeji ove godine organiziraju izložbe kojima slave život i djelo Leonarda da Vincija a najobimnija izložba u ponedjeljak će biti zatvorena u 12 britanskih gradova: Belfastu, Birminghamu, Bristolu, Cardiffu, Derbyju, Glasgowu, Leedsu, Liverpoolu, Manchesteru, Sheffieldu, Southamptonu i Sunderlandu. Izložbe su bile fokusirane na različite aspekte Da Vincijeva rada: kartografiju, anatomiju, inžinjerstvo, biologiju, slikarstvo, kiparstvo..., a koncem maja svih 12 izložbi bit će predstavljeno na velikoj zajedničkoj izložbi u Kraljičinoj galeriji u Bakingemskoj palati u Londonu. Inače, Kraljica je vlasnica najznačajnije pojedinačne kolekcije Leonardovih bilježnica, uključujući više od 600 crteža, koji su dio obimne renesansne zbirke kralja Charlesa II.

Leonardova bilježnica odnosno dnevnik Codex Leicester u vlasništvu je Billa Gatesa koji ju je na aukciji u novembru 1994. godine platio više od 30 miliona američkih dolara učinivši je drugom najskupljom knjigom u istoriji. Codex Leicaster često se izlaže na izložbama u Americi i Evropi, do kraja januara je bio izložen u galeriji Uffizi u Firenci.

Taj je grad, zajedno sa Milanom snažno obilježio život i stvaralaštvo Leonarda da Vincija uz kojeg je neraskidivo vezana dolina Loare ali i Pariz.

Firenca
Udaljena pedesetak kilometara od Vincija, njegovog rodnog mjesta, Firenca je grad Leonardovog šegrtovanja kod slikara, kipara i zlatara Andrea del Verrocchio. Bio je tinejdžer kada ga je otac poslao u grad koji je u to vrijeme bio stjecište umjetničkog života u kojem će se Da Vinci školovati narednih sedam godina. U galeriji Uffizi danas se nalazi najstariji Da Vincijev crtež datiran 5. augusta 1473. godine.

Milano
U period od 1482. do 1499. godine, Leonardo je živio i radio u Milanu a biblioteka Ambrosiana posjeduje veliku zbirku njegovih rukopisa poznatu kao Codex Atlanticus. Ako posjetite Milano do septembra imat ćete priliku u biblioteci pogledati izložbu crteža povodom godišnjice smrti majstora renesanse. Ne zaboravimo spomenuti ni da je u Milanu u crkvi dominikanskog samostana Svete Marije Milostive dom Da Vincijeve Posljednje večere.

Dolina Loare
Posljednje dvije godine života, Leonardo je proveo u dolini Loare, u malom dvorcu Clos Lucé u kojem je i preminuo 1519. godine. Jedan od najljepših dvoraca doline je i Chambord koji je sa svojih 8 kula, 365 kamina i 440 soba i najveći u dolini ove francuske rijeke. Njegova gradnja je započela u godini kada je Da Vinci preminuo, a navodno je upravo on zaslužan za čuveno dvostruko spiralno stepenište dvorca ili je u najmanju ruku on, prema nekim izvorima, inspirisao velikog Domenica da Cortonu, graditelja dvorca.

Pariz
Iako u Parizu nije živio, njegova Mona Lisa odnosno portret, kako se pretpostavlja, Lise del Giocondo, mlade žene firentinskog trgovca Francesca del Gioconda, najpoznatiji je eksponat Louvrea i najpoznatija slika na svijetu. Vrijednost ovog ulja na drvetu neprocjenjiva je. Iz Louvrea ju je 1911. ukrao Vincenzo Peruggia koji ju je želio vratiti kući, u Italiju. Policija je za krađu jedno vrijeme sumnjičila Pabla Picassa, između ostalih, a slika je vraćena u Pariz tri godine kasnije. Preživjela još dva napada, jedan kiselinom, drugi kamenom, nakon čega je završila iza neoprobojnog stakla. Louvre će veliku izložbu Leonarda da Vincija otvoriti 24. oktobra a moći će se pogledati do 24. februara naredne godine.