34 afričke zemlje zabranile su korištenje plastičnih vrećica a njihove efikasne akcije već su dale značajne rezultate.
Tanzanija je posljednja u nizu afričkih zemalja koje su zabranile korištenje plastičnih vrećica. U okviru državne inicijative, od prvog juna svi putnici će biti obavezni po ulasku u Tanzaniju predati plastične vrećice, stoji u zvaničnom saopštenju koje su vlasti uputile budućim putnicima namjernicima u ovu državu.
Ovom odlukom, Tanzanija je započela drugu fazu zabrane plastike, nakon što je prije dvije godine zabranjena proizvodnja i distribucija plastičnih vrećica u zemlji. Izuzeci se odnose na plastiku koja se koristi u medicini, industriji, građevinarstvu, zemljoradnji…
Tanzanija je jedna od 34 zemlje Afrike kojima je cilj postati zemljama bez plastike. Većina ovih zemalja je iz subsaharske oblasti, najsiromašnije regije na svijetu. (Vlasti Bangladeša, suprotno vladama afričkih zemalja, odbile su zabranu uz obrazloženje da će zabrana dodatno otežati život siromašnih koji koriste besplatne vrećice za hranu kupljenu u prodavnicama i na tržnicama.)
Mjere poduzete u Africi pokazuju kako efikasne akcije za kratko vrijeme daju značajne rezultate. Kenija je već dvije godine zemlja bez plastičnih vrećica i ima najrigoroznije propise koji su iznimno učinkoviti. Pomoću visokih novčanih kazni, ova zemlja se pobrinula da zabrana bude sprovedena na terenu. Proizvođačima, distributerima i uvoznicima prijeti kazna od 64.000 KM ili četiri godine zatvora. Kako navodi DW, velike kazne su već izricane proizvođačima i prodavačima plastičnih vrećica, rjeđe fizičkim licima. Aktivisti smatraju da je potrebno otići korak dalje i zabraniti sve vrste plastičnih pakiranja.
Evropa i Amerika
Od jula prošle godine, Ujedinjeni narodi broje 127 zemalja koje su zabranile ili oporezovale vrećice. Evropski parlament je većinom odobrio zabranu uporabe plastike za jednokratnu uporabu kao što su slamke, tanjiri, pribor za jelo i higijenski štapići za uši, do 2021. godine, pridruživši se globalnoj akciji kojom ekolozi naglašavaju hitnost prestanka upotrebe materijala koji su štetni za planetu. Upotreba drugih vrsta plastike, kao što su ambalaže za jednokratnu uporabu koje u ovom trenutku nemaju praktičnu zamjenu, smanjit će se za najmanje 25% do 2025. godine, dok će 90% boca biti u reciklaži.
U Danskoj, koja je prva oporezovala vrećice davne 1993., prosječno se po stanovniku upotrijebe svega 4 vrećice godišnje nasuprot SAD-a, recimo, gdje se po stanovniku prosječno upotrijebi jedna vrećica dnevno.
Prije nekoliko dana Greenpeace je proveo akciju u Hrvatskoj gdje su na spomenicima osvanule platnene vrećice, u znak prosvjeda protiv upotrebe laganih plastičnih vrećica koje se u hrvatskim, kao i našim, prodavnicama nekontrolirano koriste, najviše zbog niske cijene. Prije nešto više od dva mjeseca pokrenuli su i peticiju za zabranu jednokratne plastike, a do sada je podršku akciji svojim potpisima dalo 40.000 ljudi. U Hrvatskoj je početkom godine stupila na snagu obaveza naplate laganih vrećica.
Prošlog mjeseca guverner New Yorka potpisao je zakon o zabrani jednokratnih vrećica od narednog marta. Prema procjenama samo u New Yorku se godišnje utroše 23 milijarde vrećica a polovina završi u okolini gradova i riječnih tokova, navodi Forbes. New York je nakon Californije i Havaja treća američka država koja je pribjegla ovoj zabrani.
U Beogradu su gradske vlasti najavile da će od 1. januara 2020. godine biti zabranjena upotreba plastičnih vrećica.
U Bosni i Hercegovini je 2014. godine stupila na snagu Uredba o naplati plastičnih vrećica ali ona nije doprinijela smanjenju upotrebe jednokratnih, popularnih tregerica, jer se na njih ne obračunava naknada. Pretpostavlja se da se u našoj zemlji godišnje u promet pusti 1,2 milijarde plastičnih vrećica ili 100 miliona mjesečno.
Dva miliona vrećica u minuti!
U uređenim zemljama, zbrinjavanje otpada dobro funkcionira pa je manja mogućnost da plastično smeće završi u rijekama i morima. Veći problem predstavljaju zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje gdje se rijeke koriste kao deponije smeća. Prema procjenama koje navodi National Geographic, godišnje u morima i okeanima završava 8 miliona tona plastike. A ako se zagađenje okoline nastavi ovom dinamikom, do 2050. u okeanima će biti više plastike nego riba.
Nemoguće je utvrditi koliko se vrećica godišnje proizvede u svijetu, UN procjenjuje da se radi o cifri između jednog i pet triliona. To je 2 miliona vrećica u jednoj minuti!
Potpuno svjesni da zabrana jednokratnih vrećica neće promijeniti svijet, aktivisti smatraju da je u ovom slučaju znatno važnije podići svjesnost industrije, političara i javnosti da su nužne hitne i efikasne akcije. Ukoliko one izostanu, jedino je rješenje zabrana jednog po jednog plastičnog artikla, kako to već čini većina afričkih zemalja.