Istine o usamljenosti

BBC Loneliness Experiment obuhvatio je 55.000 ispitanika a ovo je pet najvažnijih zaključaka online istraživanja.

BBC Loneliness Experiment obuhvatio je 55.000 ispitanika iz različitih krajeva svijeta, a ovo online istraživanje su za BBC kreirali profesori tri britanska univerziteta u saradnji s Wellcome Collectionom. Ovo je pet najvažnijih zaključaka o usamljenosti do kojih su došli. 

 

1) Mladi su često usamljeniji od starijih osoba

Kada zamišljate usamljenu osobu obično je to starija osoba koja živi sama i gotovo nikoga ne viđa. BBC-jev eksperiment o usamljenosti je zaista pokazao da 27% osoba preko 75 godina starosti kaže da se često ili vrlo često osjeća usamljeno. To je veći postotak od onog koji pokazuju rezultati nekih drugih istraživanja, no s obzirom da se ovo istraživanje provodilo online imali smo uzorak za koji postoji vjerovatnoća da je bio sastavljen od većeg broja osoba koje se osjećaju usamljeno nego što je prosjek prilikom provođenja istraživanja drugim metodama.

Ipak, iznenađuju razlike između osoba koje pripadaju različitim dobnim skupinama. Najveći stepen usamljenosti bio je u skupini mladih od 16 do 24 godine, u kojoj je 40% ispitanika izjavilo da se često ili vrlo često osjeća usamljeno.

Zašto se toliki broj mladih ljudi osjeća usamljeno? Možda se mladi osjećaju spremnijim priznati osjećaj usamljenosti za razliku od starijih osoba koje možda osjećaju potrebu da naglašavaju kako ne zavise ni od koga. No, bilo je uočljivo da su svi ispitanici koji su retroaktivno odgovarali na pitanje kada su se tokom svog života osjećali usamljeno, najčešće odgovorili da je to bilo tokom perioda rane mladosti.

Dakle, nije samo moderan način života uzrok osjećaja usamljenosti nego na njega utječu i drugi faktori koji su povezani s periodom rane mladosti. Iako o životnom dobu od 16. do 24. godine možemo razmišljati kao o dobu novoosvojene slobode u kojem se mladi mogu zabaviti jer završavaju školu i imaju veću kontrolu nad svojim životom, to je i doba tranzicije – odlaska od kuće, dolaska na fakultet ili zapošljavanja – što mogu biti elementi koji će utjecati na prekidanje prijateljstava iz rane mladosti, odnosno iz faze odrastanja. Istovremeno, u tom periodu mladi ljudi pokušavaju spoznati ko su i traže svoje mjesto u svijetu.

Mladi ljudi u ovoj životnoj dobi također nisu navikli na osjećaj usamljenost i nemaju dovoljno životnog iskustva da znaju da taj osjećaj često prođe, nakon izvjesnog vremena, odnosno nisu imali šansu da iznađu način da se adekvatno nose s tim osjećajem, naprimjer, da se pokušaju baviti nekom aktivnošću ili da traže društvo.  

 

2) 41% ljudi smatra da usamljenost može biti pozitivna 

Ovi rezultati se poklapaju s tvrdnjama nekih naučnika, kao što je neurolog John Cacioppo, koji je smatrao da smo evoluirali do stupnja u kojem možemo iskusiti usamljenost zato što usamljenost može biti korisno iskustvo, čak i kada je izuzetno neprijatno. Ljudska vrsta je opstala zahvaljujući formiranju grupa koje su bile spremne međusobno sarađivati. Ukoliko su ljudi osjećali da nisu dio grupe, da su isključeni iz grupe, onda ih je osjećaj usamljenosti mogao podstaknuti da pokušaju steći nove prijatelje ili da se ponovo povežu s nekim svojim starim prijateljima.

Problem nastaje kada osjećaj usamljenosti postane hronično stanje koje ima ozbiljan utjecaj na našu dobrobit pa čak i na naše zdravlje. 

Osjećaj hronične usamljenosti povezan je s povećanim rizikom da se taj osjećaj nakon godinu dana razvije u depresiju. Iako je 41% ispitanika izjavilo da usamljenost može biti pozitivna, iznenađuje podatak da je taj postotak iznosio samo 31% kod osoba koje su izjavile da se često osjećaju usamljeno. Usamljenost može dovesti do očaja i uznemirenosti, a kada dugo traje teško je u takvom stanju vidjeti nešto pozitivno.   

 

3) Socijalne vještine osoba koje se osjećaju usamljeno nisu ni bolje ni gore od prosjeka

Ponekad se pretpostavlja da se neko osjeća usamljeno zato što teško sklapa prijateljstva te bi pomoć u sticanju tih socijalnih vještina promijenila stanje. Naše istraživanje je pokazalo da je ova tvrdnja neistinita. Ključni element socijalne interakcije je sposobnost da se prepoznaju osjećaji drugih ljudi kako bi mogli reagirati na odgovarajući način. Možda druge ljude nešto brine ili ste ih nenamjerno uvrijedili.

Jedan od načina na koji se vrši procjena ove sposobnosti je putem niza fotografija na kojima su prikazana lica ili samo oči neke osobe kako bi se utvrdilo koliko tačno ispitanici mogu pogoditi osjećaje osobe na slici. Istraživanje je pokazalo da nema razlike između prosječnog rezultata osoba koje se često osjećaju usamljeno i onih koji se ne osjećaju tako. Izvjesna razlika se pojavila u rezultatima u neuroticizmu, tako da je moguće da anksioznost izazvana socijalnim situacijama daleko više utječe na način na koji se neka osoba nosi s osjećajem usamljenosti nego njene socijalne vještine.

 

4) Osjećaj usamljenosti je jednako prisutan u svim godišnjim dobima 

U predbožićno vrijeme česte su kampanje dobrotvornih organizacija koje pomažu starijim osobama, a reklamiraju se prikazujući fotografije starih ljudi koji žive u društvenoj izolaciji. To je blagdan tokom kojih se porodice okupljaju i sama pomisao da biste taj dan mogli provesti sami je nešto od čega mnogi zaziru. Svakog Božića, britanska komičarka Sarah Millican vodi vrlo uspješnu kapanju #joinin (pridruži se) na Twitteru, da bi tog dana ljudi koji se osjećaju usamljeno mogli razgovarati jedni s drugima. Ukoliko živite na sjevernoj hemisferi, Božić je sredinom zime kada su dani najkraći, a ljudi više vremena provode u kućama, zbog čega se dešava da se osjećaju izolovanim, posebno ukoliko taj osjećaj prati i osjećaj usamljenosti.

Međutim, istraživanje je pokazalo da veliki broj ljudi koji se osjećaju usamljeno smatra kako zima nije ništa gora od nekog drugog godišnjeg doba. Zatražili smo od ispitanika da nam kažu tokom kojeg perioda u godini i u koje doba dana se osjećaju najusamljenijim. Više od dvije trećine ljudi reklo je da se tokom zime ne osjećaju usamljenije nego u bilo koje drugo doba godine. Mali broj ljudi je rekao da se usamljenije ipak osjeća zimi, ali nekoliko je čak reklo da se najusamljenije osjeća tokom ljeta. Tokom božićnih praznika, dosta ljudi uloži veliki trud da tokom obilježavanja ovog blagdana niko ne bude izostavljen pa češće pozivaju prijatelje da im se pridruže, posebno ako znaju da bi inače bili sami. No, tokom ljeta kada svi odu na godišnje odmore, moguće je da ćete se osjećati ostavljeno. Dakle, rezultati pokazuju da bi trebalo pitati osjećaju li se ljudi usamljeno tokom cijele godine, a ne samo tokom božićnih i novogodišnjih praznika.  

 

5) Osobe koje se osjećaju usamljeno imaju veću sposobnost empatije 

Tokom istraživanja, mjerili smo dvije vrste empatije. Jedna je bila empatija za osobe koje trpe fizičku bol – koliko suosjećate s osobom koja je slučajno povrijedila ruku zatvarajući vrata, koja je dohvatila vrelu tavu ili koju je ubola osa. Druga vrsta je bila empatija koju osjećate za osobe koje prolaze kroz neko bolno iskustvo u društvu – za nekoga koga maltretiraju u školi, koga nisu pozvali na zabavu ili koga je ostavio partner.  

Za ljude koji se osjećaju manje-više usamljeno nije bilo posebne razlike u osjećaju empatije u slučaju neke fizičke povrede. Ali, osobe koje kažu da se često ili vrlo često osjećaju usamljenim u prosjeku su imale veći nivo empatije za one koji su prolazili kroz neko bolno emotivno iskustvo. To je možda zato što su same doživjele osjećaj napuštenosti te snažnije osjećaju empatiju prema osobama koje se nalaze u istoj situaciji.