11 činjenica o svjetskoj populaciji

Podaci iz UN-ovih dokumenata koji prognoziranju buduća kretanja svjetske populacije.

Svake godine svjetska populacija se poveća za 83 miliona ljudi. Trenutno na svijetu ima oko 7,6 milijardi ljudi. Do 2050. godine svjetska populacija iznosit će nešto manje od 10 milijardi.

No, trendovi po pitanju ovih brojki su izuzetno neujednačeni – broj stanovnika u pojedinim zemljama se rapidno povećava a u nekima smanjuje.

Bez obzira u kom pravcu idu ovi trendovi, oni predstavljaju poseban izazov za organe vlasti u svakoj zemlji. Države čiji se broj stanovnika smanjuje moraju razmišljati o tome kako osigurati egzistenciju za stariju populaciju kada je u opadanju broj mladih zaposlenih radnika koji plaćaju doprinose u državne fondove. Zemlje s rastućom mladom populacijom moraju se baviti temama kao što su osiguranje njihovog obrazovanja i zdravstvene zaštite.

Postoje tri glavna faktora koja utječu na stanovništvo. Osnovni i glavni je natalitet, nakon čega slijedi mortalitet, a potom migracije.

U nastavku su neke od ključnih činjenica o svjetskoj populaciji, preuzete iz najnovijih dokumenata UN-a koji se bave prognoziranjem budućih kretanja svjetske populacije.

 

1. Do 2024. Indija će biti najmnogoljudnija država na svijetu i prestići će Kinu 

Kina trenutno ima 1,4 milijarde stanovnika, a odmah iza nje slijedi Indija s 1,3 milijarde. Stanovništvo ove dvije države čini 37% svjetske populacije.

 

2. Nigerija je zemlja s najbržim populacijskim rastom 

Nigerija je trenutno na 7. mjestu popisa najnaseljenijih zemalja, ali prije 2050. godine doći će na treće mjesto i tako prestići SAD.

 

Ukupan broj stanovnika:

1. Kina – 1.397.029.000
2. Indija - 1.309.054.000
3. Sjedinjene Američke Države – 319.929.000
4. Indonezija – 258.162.000
5. Brazil – 205.962.000
6. Pakistan – 189.381.000
7. Nigerija – 181.182.000
8. Bangladeš – 161.201.000
9. Ruska Federacija – 143.888.000
10. Japan – 127.975.000

3. Stopa nataliteta je u opadanju širom svijeta

Od 1960-ih, globalna stopa nataliteta je u opadanju i trenutno u prosjeku svaka žena rodi 2,5 djece. Međutim, iza tog prosjeka stoje vrlo različite brojke: u Africi taj prosjek je 4,7, a u Evropi je 1,6.

 

4. Polovina od ukupnog rasta stanovištva bit će zabilježena u samo 9 zemalja 

Od 2017. do 2050. najveći rast stanovništva biti će zabilježen u Indiji, Nigeriji, Demokratskoj Republici Kongo, Pakistanu, Etiopiji, Tanzaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Ugandi i Indoneziji. To znači da će se stanovništvo Afrike do 2050. godine otprilike udvostručiti.

           

5. Broj stanovnika u Evropi će biti u opadanju

Kada natalitet padne ispod 2,1 djeteta, smatra se da je to nivo koji "ne može osigurati zamjenu". To znači da se ne rađa dovoljno djece koja će moći zamijeniti roditeljsku populaciju. Ovo je stanje koje se već imamo u Evropi.

 

6. Gotovo polovina svjetskog stanovništva živi u zemljama s niskom stopom nataliteta

Između 2010. i 2015. godine, 46% svjetskog stanovništva živjelo je u 83 zemlje u kojima je stopa nataliteta bila ispod praga od 2,1 djeteta.

 

7. Svjetsko stanovništvo postaje starije

Sve veći broj ljudi dočeka duboku starost. U pedestim godinama, postotak mlađe svjetske populacije bio je veći od postotka starije populacije. U 2017. zabilježeno je da se postotak mlađe populacije smanjuje, a da se postotak starije populacije povećava. Do 2050. godine doći će do izjednačavanja tih postotaka.

 

8. Životni vijek je duži

Općenito gledano, očekivan životni vijek se produžio. Na globalnoj razini, očekivani životni vijek porastao je za gotovo četiri godine, odnosno sa 67 na 71 godinu. Ovi podaci se odnose na period između 2000. i 2015. godine.

Predviđa se da će se u razdoblju od 2045. do 2050. godine očekivani životni vijek biti 77 godina, a očekuje se da će očekivani životni vijek biti 83 godine u razdoblju od 2095. do 2100. godine.

 

9. Razlike u očekivanom životnom vijeku bit će manje izražene

U periodu između 2010. i 2015. godine očekivani životni vijek u Africi bio je 60 godina, u poređenju sa životnim vijekom od 79 godina u Sjevernoj Americi. Ali, očekivani životni vijek u Africi raste brže nego u Evropi pa se očekuje da će se do 2050. godine ova razlika značajno smanjiti.

 

10. Za razliku od Evrope, Afrika još uvijek ima relativno mladu populaciju

Prema podacima iz 2017. godine, 60% afričke populacija mlađe je od 25 godina, a samo 5% ima 60 ili više godina. U Europi je samo četvrtina stanovništva mlađa od 25 godina. Druga četvrtina su stanovnici od 60 godina ili stariji.

 

11. Globalno je zabilježen pad stope migracija

U periodu između 1950. i 2015. godine, broj useljenika u zemljama Europe, Sjeverne Amerike i Oceanije bio je veći od broja iseljenika.

U istom periodu u zemaljama Afrike, Azije, Latinske Amerike i Kariba broj iseljenika je bio veći od broja useljenika. 

U razdoblju od 2005. do 2010. godine, stopa migracije je dosegla svoj vrhunac pa je iznosila 4,5 miliona ljudi godišnje koji su se kretali između glavnih regija svijeta. Stopa migracija u razdoblju od 2010. do 2015. godine iznosila je 3,2 miliona.

Za zemlje s niskom stopom nataliteta, migracija je jedini način da se spriječi pad populacije.

Razumijevanje demografskih podataka svake zemlje ključno je za postizanje Ciljeva održivog razvoja UN-a, kaže John Wilmoth, direktor Odjela za stanovništvo pri Sektoru za ekonomske i socijalne poslove Ujedinjenih naroda.

Ti ciljevi uključuju smanjenje stope siromaštva, smanjenje gladi i nejednakosti u svijetu.

Praćenjem kretanja demografskih podataka vlade mogu provoditi odgovarajuću politiku i različite inicijative kako bi se prevladali izazovi s kojima se suočavaju.