Branson o univerzalnom osnovnom prihodu

“Osnovni prihod treba biti uveden i u Evropi i u Americi.”

Richard Branson

Jedno od rješenja problema ogromnih socijalnih razlika i nejednakih primanja građana, britanski milijarder Richard Branson vidi u univerzalnom osnovnom prihodu.

“Osnovni prihod treba biti uveden i u Evropi i u Americi”, kazao je Branson za The New York Times, odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućim rješenjima kojima bi vlade trebale pribjeći rješavajući pitanje socijalne nejednakosti.

Osnovni prihod ili dohodak (univerzalni ili bezuslovni osnovni prihod, universal basic income – UBI) ideja je socijalne i ekonomske politike koja zagovara bezuslovnu i redovnu novčanu isplatu svakom građaninu društva. Za razliku od programa socijalne pomoći osnovni prihod je bezuslovan i isplaćuje se svakom građaninu bez obzira na njegov socijalni status.

Prema podacima Basic Income Earth Networka trenutno se pilot projekti provode u Finskoj, Keniji, Nizozemskoj i Kanadi. Do 2020. godine može se očekivati da će se implementacija osnovnog prihoda ostvariti u više desetina država svijeta.

U izvještaju Oxfama objavljenom u januaru ove godine, 82% rasta globalnog bogatstva u prethodnoj godini otišlo je u ruke 1% najbogatijih. U međuvremenu, najsiromašnijih 50% populacije nije ostvarilo nikakav porast u prihodima. 

“Sramota je vidjeti ljude da spavaju na ulici okruženi svim tim materijalnim dobrima oko njih”, kazao je Branson. Kao dodatni razlog uvođenja osnovnog prihoda Branson vidi umjetnu inteligenciju. “Umjetna inteligencija će rezultirati kraćim radnim vremenom, a ljudi će raditi 3 dana sedmično. Trebamo osigurati da svi budu sigurni da će biti pristojno plaćeni za mnogo kraće radno vrijeme.”

Koosnivač Microsofta Bill Gates također smatra da će umjetna inteligencija značiti manje vremena provedenog na poslu. ”Možemo se radovati ideji da će odmori uskoro postati duži", kazao je Gates na Svjetskom ekonomskom forumu za FOX, naglašavajući da će mehanizacija i umjetna inteligencija učiniti radnike produktivnijim te donijeti više slobodnog vremena radnicima.

Intervju objavljen u petak u The New York Timesu nije prvi put da je Branson govorio o neophodnosti uvođenja osnovnog prihoda. Pisao je i prošlog augusta na svom blogu o inovacijama koje će doprinijeti povećanju bogatstva ali i predstavljati realnu opasnost za radna mjesta.

"To će ideju eksperimentiranja sa osnovnim prihodom učiniti još važnijom u godinama koje dolaze.”

Izvještaj McKinsey Global Instituta predviđa da će do 2030. godine, 75 miliona radnika širom svijeta biti prinuđeno promijeniti zanimanje usljed automatizacije, a oko 400 miliona radnih mjesta bi moglo biti ugroženo.