Na osnovu neurološke aktivnosti, naučnici mogu utvrditi koliko ste bliski sa prijateljima, ali i više od toga.
Velika je vjerovatnoća da ćete nakon što pogledate neki video klip koji vam se svidio – pande koje se kotrljaju po travi ili možda neki stand-up nastup — odmah poslati taj link svojim najbližim i najdražim, znajući da će im se video svidjeti jednako kao i vama. Jedna neurološka studija nedavno objavljena u Nature Communications, daje prilično čvrste dokaze da je ispravno pretpostaviti da će vaši prijatelji reagirati na video klipove koji se vama sviđaju na sličan način kao i vi.
Istraživači su mapirali društvenu mrežu od 279 studenta koji su odgovarali na pitanja u okviru redovnog nastavnog progama. Podgrupa od 42 studenta volontirala je u dijelu istraživanja koji je podrazumijevao gledanje video klipova o različitim temama, uključujući i klipove s političkim, naučnim, komičnim i muzičkim sadržajima, a za to vrijeme je putem funkcionalne magnetne rezonanse (fMRI skener) bilježena njihova neuronska aktivnost. Naučnici su utvrdili da su kod najboljih prijatelja neurološke reakcije bile najsličnije. Ove sličnosti mogle su se prepoznati i kod osoba koje nisu tako bliski prijatelji: naprimjer, sličnost neurološke aktivnosti bila je nešto manja kada su u pitanju prijatelji prijatelja, ali su njihove reakcije ipak bile sličnije nego reakcije onih koji nisu imali nikakve prijateljske veze sa grupom ispitanika. “Ovakvi efekti su bili u velikoj mjeri izraženi i kada su u pitanju sličnosti demografskih varijabli unutar grupe, pa su sličnije reakcije imali pripadnici istih dobnih, spolnih, nacionalnih i etničkih grupa,” tvrde autori.
Istraživači su također utvrdili da se na osnovu sličnosti neurološke aktivnosti može pretpostaviti koliko su dvije osobe bliski prijatelji. Tokom istraživanja napravljen je algoritam koji može prepoznati različite oblike neuroloških aktivnosti i ustanoviti sličnosti neurološke reakcije između prijatelja čija se bliskost mjeri različitim nivoima. Na osnovu toga, algoritam se mogao ispravno primjeniti i na druge sudionike i pogoditi koji je nivo njihove socijalne bliskosti na osnovu reakcija zabilježenih fMRI skenerom.
“Neurološka reakcija na dinamične stimulanse kao što su video klipovi može nam dati uvid u nesputane i spontane procese formiranja misli u vrijeme njihovog nastanka. Naši rezultati pokazuju da prijatelji procesuiraju svijet na izuzetno sličan način,” kaže vodeća autorica ovih istraživanja Carolyn Parkinson, koja je u vrijeme provođenja ove studije radila na Dartmouth College kao suradnik, a sada je profesorica psihologije na Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu.
Studija navodi da prijatelji na svijet oko njih reaguju sličnim misaonim procesima, posebno u dijelovima mozga povezanim s motivacijom, pažnjom, procjenjivanjem tuđeg mentalnog stanja i emocijama.
Provedeno je i dosta drugih istraživanja o ovim iznenađujućim sličnostima u neurološkim procesima između prijatelja. Studije su utvrdile da grupe prijatelja po svoj prilici imaju isti genotip i iste osobine ličnosti, te su često homogene u smislu demografskih karakteristika koje su im zajedničke a uključuju rasnu i vjersku pripadnost, dobnu skupinu, stepen obrazovanja, profesiju i spol.
Jedno istraživanje samo po sebi nije dokaz da prijatelji imaju isti mozak, ali svakako ukazuje na činjenicu da bliski prijatelji na sličan način reagiraju na svijet.